Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je još jednu presudu u korist bh. građana koji su tužili državu BiH zbog diskriminacije. Ovaj put riječ je o Azri Zornić, koja je tužila državu jer se prema Ustavu BiH nije mogla kandidovati za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH. Ova presuda otvara niz pitanja, među kojima dominira ono da li će i naredni izbori biti izvan okvira i kriterija evropskog društva.
Azra Zornić izjašnjava se kao građanka Bosne i Hercegovine. Zbog toga se, kao kandidatkinja Socijaldemokratske partije BiH, na parlamentarnim izborima 2002. godine nije mogla kandidovati za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
Naime, prema Ustavu BiH, samo pripadnici konstitutivnih naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, mogu se kandidovati na izborima za organe izvršne vlasti.
Deceniju nakon toga, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da su prekršena ljudska prava Azre Zornić. U saopštenju Suda navodi se:
”Zbog prirode konflikta u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine saglasnost konstitutivnih naroda bila je neophodna za uspostavljanje mira. Меđutim, sada, više od 18 godina od okončanja tragičnog sukoba, ne može postojati nijedan razlog za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi.”
Sud, dakle, smatra da je došlo vrijeme za uspostavljanje političkog sistema koji će omogućiti svim građanima Bosne i Hercegovina da učestvuju na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti.
No, bh. političare to mnogo ne zanima. Oni nisu bili u stanju pet godina otkloniti diskriminatorne odredbe u Ustavu, a koje je isti Sud utvrdio u predmetu Sejdić-Finci. Takav odnos nije zabilježen u civiliziranom društvu, smatra analitičar Esad Bajtal:
„Ovdje se sudske odluke politiziraju i na taj način indirektno poništavaju. Budući da sam i ja sam Bosanac, onaj koga ustav ove zemlje tretira kao ostale, ne znam zašto i zašto su nas nazvali tako pogrdno, u istoj sam poziciji i mogu reagovati samo ovako kako reagujem. To je vrhunska diskriminacija, to je izdaja civiliziranih normi modernog, demokratskog svijeta, a čitam je u činjenici da se sudskim odlukama Evrope bave ovdašnje politike, i pseudopolitike i politikanti“, konstatuje Bajtal.
Neotklanjanje diskriminacije u Ustavu BiH otvara pitanje vrijede li rezultati izbora u BiH. Još jedni, opći, već su u oktobru. Osim pripadnika konstitutivnih naroda, ostali nemaju pravo birati i biti birani. Jedan od onih koji je tužio državu zbog diskriminacije Dervo Sejdić kaže:
„Mene brine druga stvar. Međunarodna zajednica, Evropa i Vijeće Evrope dozvoljavaju BiH izbore u takvom okruženju. Ne znam dokad time davati do znanja našoj politici da mogu da rade šta hoće. Sem što smo uskraćeni, dakle diskriminirani da se kao kategorija ostalih ne možemo kandidovati, na ovim izborima će nam se oduzeti i pravo glasa da glasamo za članove Predsjedništva s obzrom da se nijedan Rom nije kandidovao, niti se može kandidovati, a ima politički sporazum da jedan narod ne bira drugom predstavnika, ja ne znam za koga da glasam.“
Naredni izbori će, prema mišljenju profesora sarajevskog Fakulteta političkih nauka Zarija Seizovića, proteći mimo okvira i kriterija evropskog društva:
„Sve dok je Ustav takav kakav je, izbori, odnosno implementacija izbornih rezultata ne može biti drugačija nego posljedica diskriminacije“, ocjenjuje Seizović.
Nezadovoljna presudom, agentica BiH pri Europskom sudu za ljudska prava Monika Mijić kaže kako će podnijeti zahtjev za preispitivanje ove presude:
„Ova presuda direktno zadire u suverenitet jedne države, članice Vijeća Evrope“, tvrdi agentica.
Sud u Strazburu utvrdio je da je slučaj Azre Zornić identičan predmetu Sejdić-Finci. Zikreta Ibrahimović iz Vijeća ministara BiH ipak vidi razliku između ovih dviju presuda:
„Ova presuda za razliku od presude Sejdić-Finci ide malo šire i malo dublje. Naime, aplikanti su se u predmetu Sejdić-Finci izjasnili kao pripadnici manjina, a ovo je osoba koja se uopšte ne izjašnjava“, navodi Zikreta Ibrahimović.
Ovo je druga po redu presuda Suda za ljudska prava u Strazburu kojom je utvrđena diskriminacija građana BiH. Diskriminisani su na osnovu najvišeg pravnog akta jedne države - ustava.
Ishod joše jedne apelacije pred Evropskim sudom očekuje hirurg iz Srebrenice, dr. Ilijaz Pilav, koji je tužio državu zbog nemogućnosti da se kao Bošnjak kandiduje za člana Predsjedništva BiH iz RS-a. Uvjeren je da će i njegova tužba biti okončana u njegovu korist:
„Sasvim je izvjesno i jasno da će i presuda po mojoj tužbi biti napisana u moju korist, pogotovo ako se ima u vidu da se već u preambuli presude Sejdić-Finci poziva na slučaj Pilav“, kaže dr. Ilijaz Pilav.
Presuda sudskog vijeća po tužbi Azre Zornić nije konačna. Postoji mogućnost žalbe u roku od tri mjeseca.
